Detalji o događaju

Festival San Fermin opisao je i sam Ernest Hemingway u svom romanu “Fiesta”. Festival se sastoji zapravo od tri “feste”. Prva ima religijski karakter u čast i slavu sveca Fermina kada ulicama Pamplone kreće procesija, druga je komercijalnijeg karaktera s elementima plesa, teatra, muzike…, Najpoznatija je ona zbog koje hiljade turista svake godine dolazi u Pamplonu.  Od 6. do 14. jula svako jutro tačno u 8 sati puštaju se bikovi. Tada ulicama Pamplone Španci, ali i brojni gosti, željni avanture i adrenalina uživaju u sumanutoj trci, odnosno bježeći pred rogovima i kopitama (vjerovatno isto tako prestravljenih) bikova. Od 1924.do 1997.godine bikovi su usmrtili 14 ljudi dok ih je više od 200 povrijeđeno u opasnim trkama kroz ulice. U trci ne smiju učestvovati osobe mlađe od 18 godina, a uprkos tome što svake godine neko strada, Pamplona je svake godine sve posjećenija. Savjet: Ako ne možete pobjeći od bika, lezite mirno na zemlju i pravite se mrtvi (sjajno).

Detalji o događaju

Sziget festival (Siget festival) održava se u Budimpešti na ostrvu Óbudai – sziget na Dunavu. Festival je nastao kao druženje studenata 1993. godine, a postao je jedan od najvećih muzičkih i kulturnih festivala u Evropi. 2011 godine dobio je prestižnu nagradu “The Best European Major Festival”  u natjecanju na European Festival Awards događanju. Osim uživanja u glazbi posjetitelji se mogu zabaviti ponudom ekstremnih sportova kao što su penjanje po stijenama, spuštanje žičarom, bungee jumping itd. Ove godine festival će se održati od 11. do 18. avgusta. Nastupaće: Queens of Stone age, Placebo, OutKast, Lily Allen i mnogi drugi. Ulaznice: sedmična + kamp = 229€, 5 dana bez kampa = 199€, dnevna karta = 50€.

Detalji o događaju

Sarajevo Film Festival  12. – 20.8.2016.

Sarajevo Film Festival publici nudi uvid u najzanimljivija filmska ostvarenja, za regionalne autore je idealan za promociju filmova i umrežavanje, dok mladim talentima pruža priliku za sticanje novih znanja i iskustava. Danas je SFF nezaobilazna tačka na svjetskoj mapi festivala i najvažnije mjesto za film u jugoistočnoj Evropi.

Detalji o događaju

Na dan, 29. augusta 1189. godine, napisan je i sačuvan prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. Riječ je o čuvenoj Povelji Kulina bana koja je temeljni dokaz historijskog i pravno-političkog postojanja Bosne.

Povelja Kulina Bana

Povelja Kulina Bana napisana na današnji dan prije 825 godine (2014.) ima višestruku vrijednost za BiH. Povelja je napisana na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država. Čuvenom poveljom bosanski vladar Kulin ban garantuje dubrovačkim trgovcima slobodu kretanja u Bosni i slobodnu trgovinu bez ikakvih dadžbina.
Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. Što se tiče prvog aspekta, može se reći da je Kulinova povelja rodni list bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. vijeku imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. vijeka. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz nekih okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica “(banь) bosьnьski”. Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.
Danas postoje 3 primjerka Povelje Kulina bana, od kojih nijedan nije u BiH. Jedan se nalazi u Sankt Petesburgu, a dva u državnom arhivu u Dubrovniku.

Tekst preuzet sa www.bosona.ba

Detalji o događaju

Volite paradajz? Supa od paradajza, kečap od paradajza, salata od paradajza, ili nešto slično, onda ste na pravom mjestu? Svake godine, ulice grada Bunyol postaju poprište  jedne od najvećih prehrambenih bitaka u Svijetu; festival La Tomatina. La Tomatina (kao što mu ime znači) u čijem je središtu skromni paradajz. Za potrebe festivala potroši se nevjerovatnih 125,000 kilograma paradajza gdje sudionici bivaju u potpunosti prekriveni paradajzom.
Nastanak La Tomatine je prilično skroman. Započeo je kao zajednička tučnjava ispred jednog restorana davne 1944. – ali decenijama nakon toga se razvio u jedan od najvećih, najpopularnijih i najzabavnijih turističkih atrakcija Španije. Bunyol je mali grad sa samo oko 9000 stanovnika, ali za vrijeme La Tomatine, taj broj naraste na 30.000 paradajz-oločnih boraca, željnih da svakoga ko se nađe u vidokrugu izrešetaju paradajzom. Festival počinje u 11 sati ispaljivanjem pet raketa prepunih oparadajza, a onda, u narednih 2 sata, masa boraca totalno poludi. Pravila za borbu su jednostavna: dozvoljena municija je paradajz i samo paradajz, i paradajz se mora zgniječiti prije bacanja.
Dva sata ratovanja uzima danak na sudionicima, ali i ulicama grada, a nakon što se svi dobro okupaju, La Tomatina se nastavlja sa puno vina, muzike i slavlja – sa još uvijek svježim mirisom paradajza u okolini Bunyola. Dakle, ako ste u potrazi za akcijom, odnosno ako žudite za dobrom uličnom borbom, i to uz omiljeno povrće, onda je La Tomatina pravo mjesto za Vas!