Detalji o događaju

Sziget festival (Siget festival) održava se u Budimpešti na ostrvu Óbudai – sziget na Dunavu. Festival je nastao kao druženje studenata 1993. godine, a postao je jedan od najvećih muzičkih i kulturnih festivala u Evropi. 2011 godine dobio je prestižnu nagradu “The Best European Major Festival”  u natjecanju na European Festival Awards događanju. Osim uživanja u glazbi posjetitelji se mogu zabaviti ponudom ekstremnih sportova kao što su penjanje po stijenama, spuštanje žičarom, bungee jumping itd. Nastupaće: Queens of Stone age, Placebo, OutKast, Lily Allen i mnogi drugi. Ulaznice: sedmična + kamp = 229€, 5 dana bez kampa = 199€, dnevna karta = 50€.

Detalji o događaju

Na dan, 29. augusta 1189. godine, napisan je i sačuvan prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. Riječ je o čuvenoj Povelji Kulina bana koja je temeljni dokaz historijskog i pravno-političkog postojanja Bosne.

Povelja Kulina Bana

Povelja Kulina Bana napisana na današnji dan prije 825 godine (2014.) ima višestruku vrijednost za BiH. Povelja je napisana na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država. Čuvenom poveljom bosanski vladar Kulin ban garantuje dubrovačkim trgovcima slobodu kretanja u Bosni i slobodnu trgovinu bez ikakvih dadžbina.
Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. Što se tiče prvog aspekta, može se reći da je Kulinova povelja rodni list bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. vijeku imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. vijeka. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz nekih okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica “(banь) bosьnьski”. Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.
Danas postoje 3 primjerka Povelje Kulina bana, od kojih nijedan nije u BiH. Jedan se nalazi u Sankt Petesburgu, a dva u državnom arhivu u Dubrovniku.

Tekst preuzet sa www.bosona.ba

Detalji o događaju

Volite paradajz? Supa od paradajza, kečap od paradajza, salata od paradajza, ili nešto slično, onda ste na pravom mjestu? Svake godine, ulice grada Bunyol postaju poprište  jedne od najvećih prehrambenih bitaka u Svijetu; festival La Tomatina. La Tomatina (kao što mu ime znači) u čijem je središtu skromni paradajz. Za potrebe festivala potroši se nevjerovatnih 125,000 kilograma paradajza gdje sudionici bivaju u potpunosti prekriveni paradajzom.
Nastanak La Tomatine je prilično skroman. Započeo je kao zajednička tučnjava ispred jednog restorana davne 1944. – ali decenijama nakon toga se razvio u jedan od najvećih, najpopularnijih i najzabavnijih turističkih atrakcija Španije. Bunyol je mali grad sa samo oko 9000 stanovnika, ali za vrijeme La Tomatine, taj broj naraste na 30.000 paradajz-oločnih boraca, željnih da svakoga ko se nađe u vidokrugu izrešetaju paradajzom. Festival počinje u 11 sati ispaljivanjem pet raketa prepunih oparadajza, a onda, u narednih 2 sata, masa boraca totalno poludi. Pravila za borbu su jednostavna: dozvoljena municija je paradajz i samo paradajz, i paradajz se mora zgniječiti prije bacanja.
Dva sata ratovanja uzima danak na sudionicima, ali i ulicama grada, a nakon što se svi dobro okupaju, La Tomatina se nastavlja sa puno vina, muzike i slavlja – sa još uvijek svježim mirisom paradajza u okolini Bunyola. Dakle, ako ste u potrazi za akcijom, odnosno ako žudite za dobrom uličnom borbom, i to uz omiljeno povrće, onda je La Tomatina pravo mjesto za Vas!

Detalji o događaju

Regata Storica je glavni događaj u godišnjem kalendaru veslanja “Voga alla Veneta”. Ovaj jedinstveni sport se prakticirao u Venecijanskim lagunama hiljadama godina. Danas je posebno poznat po spektakularnoj istorijskoj vodenoj povorci koja prethodi trci. Brodovi koji su bili tipični u 16. vijeku sa gondolijerima, koji su obučeni u nošnje tipične za taj period, voze dužda, njegvu suprugu i sve visoke Mletačke zvaničnike do Velikog kanala u paradi jarkih boja. Regada pruža nezaboravan prizor i predstavnlja autentičnu rekonstrukciju slavne prošlosti jedne od najmoćnijih i najuticajnijih pomorskih država na Mediteranu.
Danas postoje četiri trke koje su podijeljene u smislu starosti i vrsti brodova. Najpoznatija i najuzbudljivija od njih je “Campioni su Gondolin” trka, u kojoj učestvuje veliki broj malih, sportskih gondola koje jure kroz Grand Canal do cilja koji se nalazi na poznatoj spektakularnoj plutajućoj bini koja se nalazi ispred palate Ca ‘Foscari, koja je, inače, dom Univerziteta u Veneciji.

Regata je uvijek bila izuzetno popularna i među stanovnicima Venecije, ali i posjetiocima. Prvi istorijski zapis događaja datira iz sredine 13. vijeka, kada je regata bila dio proslave “Festa delle Marie”. Međutim, moguće je da Regata postojala i mnogo prije ovog događaja, jer je Venecija oduvijek bila pomorski grad i uvijek je trebao dobro obučene veslače. Prvi vizualni prikaz regate dolazi nešto kasnije. U “View of Venice, koju je naslikao Jacopo Barbara oko 1500. god. Ova karta sadrži detalj grupe brodova s ​​riječju “regata” koja je napisana sa strane. Od tada pa nadalje, regate je postala omiljeni prizor raznih slikara, koji su željeli da uhvate svečani duh grada. Ne može se sa sigurnošću utvrditi odakle potiče korijen riječi, ali je vjerojatno proizlazi iz riječi aurigare, glagola korištenog u 16. vijeku koji je bio sinonim za trke i od tada je ovaj termin prihvaćen u svim glavnim evropskim jezicima. Originalno, Regate su ili trke između brodara i gondolijera ili regate Grandi (koje se organizuju u povodu posebnih vjerskih ili građanskih prilika).

Vremenom, finansiranje Regate je prebačeno sa Republike na privatna lica, koji su često bili strani prinčevi. Godine 1797., kada je Republika zvanično ugašena, Regate su nastavile da se održavaju. Iste godine, demokratska vlada je objavila dvije trke za svoje građane. Moderne trke datiraju od 1841., kada su organizacioni troškovi vraćeni iz privatne u javnu sferu. U toj godini, Opština Venecija zatražila je od austrijskih vlasti da proglasi godišnju “Trku duž Grand kanala”, u organizaciji lokalnih vlasti, kako bi podstakla gondolijere da poštuju čast njihovog slavnog zanimanja. Kada je Venecija postala dio Kraljevine Italije (1866. g.), fokus događaja je promijenjen, a umjesto samo trke, Regata je proslavljala slavnu prošlost Republike Venecije. Godine 1899., za vrijeme 3. međunarodnog bijenala umjetnosti, trka je službeno priznata od strane grofa Filippa Grimanija, tadašnjeg gradonačelnika Venecije, koji je trci dao ime, “Regata Storica”

Regata dei Gondolin
Venecijanska Regata se uvijek sastojala od raznih trka s različitim vrstama plovila (izvorno je uključivala galije, peatone i barže, kao i lakše brodove sa dva ili više veslača).
Danas, najpopularniji utrka je Regata Gondolini. Na dan “Regate Storica” zaliv Svetog Marka i Grand Canal su prepuni brodova raznih oblika i veličina i ispunjeni su glasnim navijanjem lokalnih navijača. Prvobitno, kako bi se očistila trasa trke, regati je prethodila flota Bissone-a (tipičnih paradnih brodova), sa plemićima koji su bili naoružani lukovima.

Danas je Bissone i dalje na čelu povorke, ali oni imaju samo ceremonijalnu funkciju.

Detalji o događaju

Oktoberfest (Oktobarfest, Octoberfest) je godišnji festival piva u Minhenu (Bavarska) koji traje 16-18 dana, od kraja septembra do prvog vikenda u oktobru. Ovaj njemački festival je najveći i najbolji Beer Fest u svijetu. Tokom festa bude popijeno 5 miliona litara piva!

Minhenski Oktoberfest počeo je davne 1810, kao svadbena zabava kralja Makimiliana Josefa Bavarskog kako bi proslavio svoj brak sa princezom Terezom od Saksonije. Bavarci, veliko ljubitenji piva, toliko su uživali su u ovoj proslavi da su počeli ponavljati slavilja i sljedeće, a i narednih 179 godina! Vremenom, Oktoberfest je evoluirao u festival blistavih povorki trubačkih orkestara, vagona pivara,  šarenih kostima, pop koncerata, vašara i karnevala.

Cijene piva
Budite spremni na visoke cijene piva (barem 9,50 eura za pivo) pa čak i voda košta preko 7 eura za litar .

Savjeti
Rezervacija : Ako zaista želite da u potpunosti iskoristiti vrijeme i napraviti najbolji provod vašeg života, onda rezervišite mjesto u nekom od 14 šatora koji će biti postavljen tokom festivala. Moguće je ući i bez rezervacije, pod uslovom da dođete rano i dok šator nije pun. Ako iz nekog razloga ne dobijete rezervaciju za šator, nema razloga za tugovanje. Atmosfera van šatora je takođe fantrastična, pa je možda i bolje da ste sa svojom porodicom vani.

Šatori : Svaki šator je drugačiji i svaki je dobar na svoj način. Postoji velika raznolikost u šatorima: neke šatore vode porodice generacijama i svaka ima nešto posebno. Svaki od njih posjeduje kafiće u kojima se služi ukusna hrana uz nezaobilazno pivo, uz trešteću muziku i generalno veoma partijanersku atmosferu. Postoje mali i veliki šatori. Svi su posvećeni pivu!
Neki od popularnih šatora su: Schottenhamel gdje festival počinje, Hofbrau Festhalle, Hacker i Augustiner – Festhalle koji je planirano da bude najgostoljubiviji od svih.

Važno: neće vam biti dozvoljeno da unosite bilo koju hranu unutar šatora. Šatori služe vlastitu hranu, tako da možete da je kupite u šatoru. Nije dozvoljeno pušenja u šatoru!

Bezbjednost: Bezbjednost je veliki problem i postoje tri faze provjere kroz koje ćete morati da proći prilikom ulaska, pa budite spremni. Bezbjednosne kamere su instalirane na svakom koraku za vašu sigurnost

Ulaz sa djecom: Djeci je dozvoljen ulaz u šatore, ali djeca do 6 godina moraju da napuste šatore poslije 8 naveče, čak i ako su u pratnji roditelja .